|
13.05.2014.
„Zakonodavstvo Evropske unije i Zakon o radu Federacije Bosne i Hercegovine " tema su okruglog stola koji je u organizaciji Udruženja poslodavaca FBiH (UPBiH), Asocijacije poslodavaca BiH (AP FBiH) i Međunarodne organizacije rada (ILO) održan u Sarajevu.
Zakon o radu FBiH je komplikovan i njegova je primjena izuzetno nepovoljna za poslodavce zbog toga što sadrži rješenja koja nisu usaglašena s Konvencijama ILO-a, direktivama EU i praksom zemalja EU, ocjena je organizatora današnjeg skupa.
Savjetnica za pravne poslove iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Nataša Novaković prezentirala je iskustva Hrvatske rekavši u kontekstu novog zakona o radu u Hrvatskoj da je HUP sada pri kraju pregovora.
- Neke izmjene smo donijeli prije godinu dana u dogovoru sa socijalnim partnerima. Nakon toga počela je druga faza pregovora o interesnim pitanjima i to traje već više od godinu dana. Zakon je trenutno u Saboru između dva saborska čitanja, i do kraja ljeta bi trebao biti donesen - kazala je Novaković.
Ona je dalje objasnila da se HUP-u čini da zakon i njegove izmjene nisu revolucionarne, već se radi se o manjim izmjenama koje se tiču interesnih pitanja.
- Kamen spoticanja je radno vrijeme i o tome smo imali jako puno debata sa sindikatima. Međutim, to nije nešto što bi ugrožavalo prava radnika. Mi tražimo da se radno vrijeme fleksibilizira kao u EU i to je naš osnovni uvjet. Prilikom pregovora došli smo do kompromisa - istaknula je ona.
Pojasnila je da je osim radnog vremena, kamen spoticanja i pitanje bolovanja.
- U hrvatskom zakonodavstvu bolovanje prekida tijek otkaznog roka. Možete godinama biti na bolovanju, a otkaz ne može postati valjan. U konačnici teško je reći šta će se desiti, da li će se dopustiti period od šest mjeseci bolovanja koje može da koči otkaz ili će se to potpuno ukinuti - kazala je Novaković.
Na novinarsko pitanje koliko je sličan prijedlog zakona BiH s hrvatskim i šta bi to BiH trebala da učini, ona je odgovorila da su neka pitanja u BiH dobro uređena, a neka nisu u skladu s direktivama EU.
- Ono što je dobro u vašem zakonu je nešto što mi nikako nismo uspjeli ostvariti, a to je da se pauza ne uračunava u radno vrijeme. To smo mi pokušali uvesti u Hrvatskoj ali nismo uspjeli. S druge strane, godišnji odmori vam nisu uređeni sukladno EU, kao ni kolektivni ugovor - istaknula je Novaković, i dodala da BiH ima dosta stvari koje treba uskladiti s EU, kao npr. prekovremeno radno vrijeme koje je isto uređeno kao i u Hrvatskoj.
- Hrvatska vam može biti dobar primjer šta trebate raditi, a šta ne. Mi smo već uskladili Zakon o radu 2009. godine, ali ga ponovo moramo mijenjati jer ne odgovara trenutnoj gospodarskoj situaciji - zaključila je Novaković.
Direktor APBiH, Alija Remzo Bakšić je na upit novinara kakav je stav APBiH o pitanju kolektivnog ugovora BiH, što je i najkritičnije pitanje, odgovorio da APBiH već godinama upozorava i traži da se kroz zakon definira na koji način se sklapaju opšti kolektivni i granski kolektivni ugovori, te koji je njihov rok trajanja, pod kojim okolnostima se mijenjaju.
- To je ono o čemu još ne možemo da se dogovorimo sa sindikatima. Zbog loše napravljenog kolektivnog ugovora sindikati ili oni koji nisu zadovoljni svojim statusom u preduzećima, pokreću tužbe protiv svoje vlastite kompanije, a nisu svjesni da na taj način ugrožavaju svoju kompaniju i dovode u pitanje ne samo svoja nego i radna mjesta svojih kolega - objasnio je Bakšić.
Naglasio je da APBiH želi da novi pristup pravljenja opšteg kolektivnog ugovora bude precizniji i da bude baziran na ekonomskim rezultatima poslovanja.
- Naime, od rezultata rada u tržišnoj ekonomiji koja ima svoja pravila, zavise i nivoi prava koja možete steći - kazao je Bakšić.
Na pitanje kolektivnih ugovora u RS-u gdje je postojao pritisak da se izmijeni zakon jer se poslodavcima daje prevelika moć i da li je to slučaj i u FBiH, Bakšić je objasnio da nije sve krivica poslodavaca.
- Koja je to moć poslodavca? On radi u okvirima koje određuje država, a ako država ima nepovoljan poslovni ambijent zbog visokih izdvajanja po zakonu o porezima, te visokih izdvajanja po doprinosima, poslodavac onda nema širok manevarski prostor - smatra Bakšić.
On je mišljenja da ako BiH hoće da dinamizira ekonomiju i potakne stvaranje novih radnih mjesta, onda treba prvenstveno razmišljati o malim i mikropreduzećima jer je to način da se pokrene biznis i zaposle ljudi.
- Danas je u radu vlade ekonomska politika nepoznata kategorija. Sustavne mjere ekonomske politike uopšte ne postoje i vlada bi trebala da počne o tome razmišljati - istaknuo je Bakšić, i dodao da treba stvoriti prostor za otvaranje radnih mjesta, jer s povećanjem broja radnih mjesta rastu i prihodi budžeta.
Što se tiče pitanja promjena u Zakonu o radu FBiH da bi se uskladio s direktivama i standardima EU, šefica Katedre za Radno pravo na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu Jasminka Gradaščević-Sijerčić, kazala je da odgovor na to pitanje nije jednostavan.
- Najkraće rečeno, te promjene tiču se segmenta individualnih radnih odnosa, radnog vremena, stabilnosti zaposlenja ali istovremeno i segmenta kolektivnih radnih odnosa s obzirom na otvorena pitanja i probleme u praksi - izjavila je Gradaščević-Sijerčić.
fena
|
